Poslovi za pravnike sa položenim pravosudnim - gde konkurisati i koje su realne plate
Iskren vodič kroz tržište rada za pravnike u Srbiji – gde su plate najbolje, koliko se zarađuje u bankama, kod javnih beležnika, izvršitelja i u advokaturi, i kako pronaći dobar posao.
Svako ko je ikada zavirio u diskusije kolega pravnika o traženju posla, zna koliko je tema složena, emotivna i puna oprečnih informacija. Od pitanja gde uopšte konkurisati, do toga koliko vredi položeni pravosudni ispit, sve se prelama kroz jedno suštinsko pitanje: da li u Srbiji postoji dobar posao za pravnika i pod kojim uslovima? Kroz iskustva koja su nesebično podeljena na raznim forumima, moguće je sklopiti realnu sliku - bez ulepšavanja, ali i bez nepotrebnog mračnog tona. Ovaj tekst nije zvanična statistika, već sažetak iskustava ljudi iz struke, onih koji su prošli razgovore, slali radne biografije, odbijali ponude ili konačno pronašli svoje mesto.
Opšta slika - gde smo danas
Tržište za diplomirane pravnike, a naročito za one koji su položili pravosudni ispit, prilično je protivrečno. Sa jedne strane, oglasi redovno ističu da je pravosudni poželjan ili obavezan, a sa druge, veliki broj kandidata mesecima, čak i godinama, ne dobija poziv na razgovor. Nekoliko ključnih zapažanja između redova iskustava glasi ovako: poslodavci sve češće traže kombinaciju pravosudnog ispita, odličnog znanja engleskog jezika i praktičnog iskustva, ali istovremeno ne žele da plate više od 50.000-60.000 dinara osim ako se ne radi o retkim pozicijama u bankama ili velikim korporacijama. Istovremeno, primetan je trend da se pravnici zapošljavaju na mestima koja suštinski nisu pravnička - poput izdavanja registracionih nalepnica na tehničkim pregledima - što dodatno snižava cenu rada cele profesije.
Koleginice i kolege koji su podelili svoje priče uglavnom se slažu u jednom: bez ozbiljne preporuke ili veze, put do pristojnog radnog mesta ume da bude izuzetno dug. Ipak, postoje oblasti u kojima se može napredovati i gde se trud isplati, ali je potrebno dobro proceniti gde uložiti energiju.
Bankarski sektor - plate koje obećavaju, ali konkurencija je velika
Banke su se u razgovorima među pravnicima često pominjale kao jedna od najpoželjnijih destinacija. Komercijalna banka, Unicredit, Intesa i druge velike banke zaista zapošljavaju pravnike, i prema svedočenjima, početne plate mogu biti znatno iznad proseka - često se pominje raspon od 60.000 pa i do 90.000 dinara za one sa iskustvom. Ono što je važno jeste da banke, posebno one sa stranim kapitalom, ozbiljno vrednuju znanje engleskog jezika, sposobnost analitičkog razmišljanja i formalne kvalifikacije.
Međutim, ulazak u banku nije jednostavan. Iskustva govore da je konkurencija velika, proces selekcije često prolazi kroz više krugova, a prednost imaju kandidati koji su završili fakultet u roku, sa visokim prosekom i koji umeju da ostave utisak tokom intervjua. Jedna od zanimljivosti koja je podeljena jeste da banke umeju da cene i kandidate koji nisu „mašinski“ pripremljeni, već deluju prirodno. Nekoliko puta je napomenuto da se u bankama najlakše napreduje promenom radnog mesta unutar sistema, što znači da ko jednom uđe, ima šansu da se kreće horizontalno i vertikalno.
Javni beležnici - prestiž i obaveze, a plata ne uvek na nivou očekivanja
Rad u kancelariji javnog beležnika (notara) za mnoge je san. Ipak, iskustva sa terena prilično su podeljena. Dok je neko uspeo da se zaposli jednostavnim pozivom i nakon razgovora dobije posao, drugi su slali radne biografije svim beležnicima u gradu i nisu dobili nijedan odgovor. Suština je da javni beležnici najčešće primaju preko preporuke ili ličnog poznanstva.
Što se tiče plata, one variraju. Pominju se početne sume od oko 45.000 dinara za kandidate bez položenog pravosudnog, pa do 60.000 ili 70.000 dinara za one koji već imaju iskustva. Međutim, postoji i druga strana medalje: radno vreme često nije fiksno, prekovremeni rad je gotovo pravilo, a obim posla ume da bude ogroman. Jedna koleginica je podelila da je sa položenim pravosudnim primila 30.000 dinara i bila prijavljena kao pripravnik, iako je radila punim intenzitetom.
Dakle, ako želite da se zaposlite kod javnog beležnika, najrealnije je da se direktno obratite kancelarijama, ali bez velikih očekivanja ukoliko nemate preporuku. Oni koji su uspeli bez veze uglavnom su naišli na beležnika koji u tom trenutku nije imao nijednog pripravnika i bio je otvoren za nove ljude. Plate umeju da budu dobre, ali ne treba potceniti činjenicu da se radi mnogo i da privatni život često trpi.
Izvršitelji - puno terenskog rada i simbolične početne plate
Izvršiteljstvo je još jedno polje koje privlači pažnju pravnika, naročito od kada su se nadležnosti proširile. Međutim, informacije o platama su zabrinjavajuće. Više izvora navodi da pomoćnici izvršitelja i pravnici u izvršiteljskim kancelarijama počinju sa svega 25.000 do 30.000 dinara, uz obavezu da idu na teren, često uz pratnju policije, i da obavljaju poslove koji su fizički i emotivno iscrpljujući. Naravno, postoje i kancelarije gde plate dostižu i 50.000 ili više, ali to zavisi isključivo od samog izvršitelja i njegove poslovne politike.
Jedan od čestih komentara je da je posao kod izvršitelja „rudnik“, ali slabo plaćen. Za one koji tek treba da odrade pripravnički staž, možda i može biti prihvatljivo rešenje, ali za pravnike sa položenim pravosudnim ispitom, većina kolega smatra da je to daleko ispod nivoa koji zaslužuju. Ipak, u nedostatku boljeg, neki prihvataju i ovakve pozicije računajući da će kasnije napredovati.
Advokatura - vlastiti gazda ili borba za opstanak
Advokatura je oduvek bila stub pravne profesije, ali je slika prilično slojevita. Sa jedne strane, imate velike advokatske kancelarije koje primaju pripravnike i mlade advokate kroz rigorozne selekcije (testovi inteligencije, poznavanje engleskog, rešavanje praktičnih slučajeva). Plate pripravnika mogu biti od 200 do 500 evra, dok saradnici sa položenim pravosudnim mogu dostići i 1.000-1.500 evra - mada je to rezervisano za one koji rade u kancelarijama koje sarađuju sa stranim klijentima i zahtevaju izuzetno zalaganje, često bez fiksnog radnog vremena.
Sa druge strane, većina manjih advokata teško nalazi saradnike koje može da plati, a mladi pravnici koji pokušavaju samostalno da se upuste u advokaturu suočavaju se sa troškovima upisa u komoru (oko 4.000 evra), kirije, doprinosa i ostalih dažbina. Iskustva govore da je samostalni početak u advokaturi finansijski izuzetno rizičan, i da je gotovo nemoguć bez pomoći porodice ili već razrađene baze klijenata. Ipak, oni koji su istrajni i spremni da godinama grade reputaciju, često kažu da im se trud isplatio, makar u osećaju slobode i profesionalnog integriteta.
Privreda i korporativni pravni poslovi - kad se isplati, a kad ne
Pravnici zaposleni u privredi - bilo da su u pitanju velike kompanije poput onih u prehrambenoj industriji, građevinarstvu ili farmaciji - imaju veoma različita iskustva. Plate se kreću od minimalnih 35.000 dinara u manjim firmama, do preko 70.000 u onim stabilnijim. Problem je što ne postoji standard: neke kompanije cene pravnike i plaćaju ih proporcionalno odgovornosti, dok druge gledaju da prođu sa najnižom mogućom sumom, neretko nudeći i rad subotom.
Nekoliko puta se pominje praksa da firme oglašavaju poziciju za pravnika, a onda kroz razgovor postane jasno da očekuju i kuvanje kafe, polivanje cveća i kurirske poslove. To je posebno često u manjim mestima. S druge strane, postoje primeri gde su pravnici u ozbiljnim proizvodnim ili trgovinskim preduzećima izuzetno zadovoljni, rade u struci, imaju fiksno radno vreme i mogućnost napredovanja.
Ključno je otići na razgovor i ne plašiti se da postavite pitanja o plati, radnom vremenu i opisu posla. Kolege su više puta istakle da je bolje odbiti ponudu za posao koji podrazumeva stalni rad subotom i platu od 35.000 dinara, nego prihvatiti i zaglaviti se na mestu gde nema napretka.
Tehnički pregledi i registracija vozila - posao koji treba izbegavati ako je ikako moguće
Izdavanje registracionih nalepnica na tehničkim pregledima jedno je od onih radnih mesta koje se redovno pojavljuje u oglasima, a koje većina iskusnijih kolega toplo savetuje da se izbegava. Plate su retko iznad 30.000-35.000 dinara, a čak i kada porastu, ostaju daleko ispod proseka za visoku stručnu spremu.
Ono što dodatno zabrinjava jeste da se na takvim mestima od pravnika očekuje da obavljaju i poslove koji nemaju veze sa pravom - od nošenja pošte do čišćenja. Jedna koleginica je podelila iskustvo da je pored izdavanja nalepnica morala da „izigrava kelnericu, kurira i čistačicu“. Drugi navode da su vlasnici tehničkih pregleda neretko ljudi bez adekvatnog obrazovanja, što dovodi do dodatnih nesporazuma.
Ako ste u situaciji da vam je bilo kakav prihod neophodan, tehnički pregled može biti kratkoročno rešenje, ali treba imati na umu da gotovo ne postoji mogućnost profesionalnog razvoja, a i sama činjenica da radite na takvom mestu može vam kasnije otežati pronalaženje posla u struci.
Agencije za naplatu i pravne baze - mogućnosti vredne razmatranja
Poslednjih godina pojavio se veći broj agencija za naplatu potraživanja, što je otvorilo i nova radna mesta za pravnike. Iskustva su ograničena, ali ono što se može čuti jeste da uslovi variraju. Neke agencije nude solidne bonuse i plate koje premašuju 70.000 dinara, dok druge plaćaju minimalac uz veliki pritisak. Ono što je važno jeste da se raspitate o konkretnoj firmi pre nego što prihvatite ponudu.
Posebnu pažnju privlače i takozvane pravne baze - firme koje se bave prečišćavanjem propisa i održavanjem baza sudskih odluka. Pominju se bonusi koji mogu biti veoma visoki, a posao je čist, analitički i blizak suštini prava. Iako nema mnogo javno dostupnih oglasa, kolege koje su tamo našle posao uglavnom su zadovoljne i ističu da se isplati poslati otvorenu molbu.
Kako tražiti posao - saveti iz prve ruke
Na osnovu stotina podeljenih komentara, može se izdvojiti nekoliko konkretnih preporuka za sve koji aktivno traže posao:
- Pratite više izvora - osim Infostuda, koristite sajtove poput Lako do posla, Klik do posla, ali i zvanične sajtove kompanija, sajtove advokatskih komora i Nacionalne službe za zapošljavanje. Neki poslovi se nikada ne oglašavaju javno.
- Ne podcenjujte direktan kontakt - odlazak u advokatsku kancelariju ili kod javnog beležnika sa radnom biografijom, čak i bez preporuke, nekada može uroditi plodom. Naravno, budite spremni na odbijanje, ali i na neočekivane prilike.
- Uredite CV i motivaciono pismo - naglasite položen pravosudni, iskustvo, poznavanje jezika i konkretne veštine. Izbegavajte šablonske prijave; prilagodite svaku prijavu poziciji.
- Razvijajte engleski jezik - čak i ako ga ne znate perfektno, svaki nivo iznad osnovnog značajno povećava šanse. Mnoge kompanije, banke i veće kancelarije testiraju engleski već u prvom krugu.
- Budite realni, ali ne prodajte se ispod cene - početna plata od 35.000-40.000 dinara za pripravnika ili tek diplomiranog pravnika možda je realnost, ali ako imate pravosudni i više godina iskustva, argumentovano tražite više. Poslodavci koji odmah odbiju zbog toga verovatno i nisu mesto na kome želite da gradite karijeru.
Koliko zaista vredi pravosudni ispit
Pravosudni ispit je i dalje preduslov za mnoge funkcije, ali sam po sebi nije garancija dobrog posla. Kao što je duhovito primetio jedan od učesnika diskusije - „pravosudni smo položili da bismo imali papira kad ponestane toalet-papira“. Iako je rečenica prenaglašena, ona oslikava frustraciju mnogih koji su uložili godine učenja, a zatim ostali bez adekvatne ponude.
Ipak, brojke govore da je položen pravosudni neophodan za rad u pravosuđu, javnom beležništvu, izvršiteljstvu i naprednim pravnim pozicijama u privredi. Bez njega se teško može napredovati iznad određene tačke. Zato je, ako već imate uslove i ako ciljate na ozbiljniju karijeru, polaganje pravosudnog ispita jedan od najvažnijih koraka. Samo ga treba posmatrati kao alat, a ne kao krajnji cilj.
Šta izbegavati, a šta prihvatiti
Na osnovu celokupne diskusije, moguće je napraviti kratak orijentir:
- Tehnički pregledi - izbegavati ako postoji bilo kakva alternativa. Posao bez perspektive, mala plata i često neprijatni uslovi.
- Pomoćnik izvršitelja - dobro razmisliti; plata je niska, ali može poslužiti za sticanje iskustva i kasniji prelazak na bolje pozicije.
- Javni beležnik - može biti odlično, ali treba imati sreće sa principalom. Plate variraju, radno vreme ume da bude naporno.
- Banke - odlične plate i uslovi, ali zahtevan proces selekcije i visoki kriterijumi.
- Velike advokatske kancelarije - za one koji vole izazov i ne plaše se nefiksnog radnog vremena; dobra odskočna daska za dalju karijeru.
- Samostalna advokatura - samo za hrabre i one koji su spremni na početni finansijski pritisak. Dugoročno može doneti najveću satisfakciju, ali i najveće rizike.
- Pravne baze i agencije za naplatu - relativno nova polja, vredi istražiti jer umeju biti iznenađujuće dobro plaćena.
Zaključak - da li ima nade?
Iako se na prvi pogled čini da je situacija prilično sumorna, iz svih razmenjenih iskustava izvlači se i poruka nade. Dobrih poslova za pravnike ima, ali ih je potrebno aktivno tražiti, biti spreman na odbijanja i ne pristajati na uslove koji dugoročno vode u profesionalno i lično nezadovoljstvo. Tržište se polako menja, a poslodavci koji cene kvalitet polako postaju vidljiviji.
Kolege koje su pronašle svoj put često ističu da je ključno ne odustajati, ulagati u znanje (posebno engleskog) i biti otvoren i za manje očekivane opcije. Bilo da sanjate o radu u Intesi, sopstvenoj advokatskoj kancelariji ili poziciji u pravnoj bazi, važno je verovati u svoje kvalifikacije i ne pristajati na poslove koji vas degradiraju. Srećno!